Globalno zagrevanje je naziv za povecanje prosecne temperature atmosfere i okeana narocito u 20. veku.

      O uzrocima i krajnjim posledicama globalmog zagrevanja ne postoji naucni konsenzus. Najzastupljenija je teorija prema kojoj je globalno zagrevanje posledica ugljen-dioksida i metana poreklom od industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povecana koncentracija pomenutih gasova dovodi do takozvanog efekta staklene baste u atmosferi. Pod pritiskom pokreta za zastitu okoline mnoge su vlade prihvatile tu teoriju i potpisale Protokol iz Kjota, ciji je cilj smanjivanje emisije tih gasova.

      Protokol iz Kjota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o promeni klime ( The Kyoto Protocol to the United Nations Framework Convention on Climate Change) je dodatak medjunarodnom sporazumu o klimatskim promenama potpisan sa ciljem smanjivanja emisije ugljen-dioksida i drugih gasova koji izazivaju efekat staklene baste. Do sada ga je potpisalo 170 država i vladinih organizacija. Protokol je stupio na snagu 16. februara 2005. godine. Države koje su ga ratifikovale čine 61% zagađivača.

     Protokol je otvoren za potpisivanje u japanskom gradu Kjotu u organizaciji Konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promene (UNFCCC), 11. decembra 1997. godine. Za njegovo stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratifikuje najmanje 55 drzava i da drzave koje su ratifikovale protokol cine najmanje 55% zagadjivaca.To se dogodilo 16. februara 2005. godine kada je Rusija ratifikovala Protokol. Srbija je prihvatila Kjoto protokol 24. septembra 2007. godine.

     Protokolom se smanjuje ispustanje sest gasova koji izazivaju efekat staklene baste: ugljen-dioksida, metana, azot-dioksida, fluorougljovodonika, perfluorougljovodonika i heksafluorida. U poslednjih nekoliko decenija povecale su se koncentracije ovih gasova u atmosferi zbog koriscenja fosilnih goriva u industriji, saobracaju itd., što je doprinelo globalnom zagrevanju i klimatskim promenama. Sjedinjene Americke Drzave i neke manje drzave odbile su da ratifikuju Protokol iz Kjota. Mnogi naucnici smatraju da je protokol postavio previse skromne ciljeve kojima se nece postici veci pomaci.